U romanu uvek ima više laži nego istine, roman nikad nije verodostojna priča. Ovo istraživanje, ovi razgovori nisu mi poslužili da ispričam šta se uistinu dogodilo u Hauhi, nego pre da bih lagao znajući o čemu lažem.
„Pošto nije moguće znati šta se zaista dešava, mi Peruanci lažemo, izmišljamo, sanjamo i tražimo pribežište u iluziji. Usled ovih neobičnih okolnosti peruanska stvarnost, u kojoj svega neznatan broj ljudi zaista nešto čita, postala je književnost. Povest o Majti ne može se razumeti nezavisno od mesta i vremena kad se zbiva, onog doba kada je u Latinskoj Americi, među nestrpljivima, avanturistima i idealistima (i ja sam bio jedan od njih), ideja da će se do slobode i pravde doći pucnjavom iz pušaka postala religija.“
Mario Vargas Ljosa
Majta je vođa neuspele trockističke revolucije. Kao što je ugušena pobuna, tako je nestao i njen vođa. Ali jedan pisac je odlučan da otkrije istinu. On kreće u potragu za svedocima događaja koje, kako se sada čini, svi žele da zaborave. Ako ostali ne žele da svedoče o danima u kojima se verovalo u nešto drugo, misli pisac, Majta će sigurno hteti. Ali Majtu nije lako pronaći. I dok pokušava da otkrije ko je Majta, da rekonstruiše ovaj lik izveden iz svedočanstava onih koji su ga poznavali i kasnijeg suprotstavljanja tih subjektivnih priča stvarnosti, pisac upoznaje čoveka koji predstavlja personifikaciju marginalnosti, dete razdoblja političkih strasti i ideoloških sukoba, razotkriva ključni trenutak u istoriji Latinske Amerike dvadesetog veka... I na kraju shvata da i istina ima svoja ograničenja...

Mario Vargas Ljosa rodio se u Arekipi, u Peruu 1936. godine. Iako je u Pjuri izvedena jedna njegova drama i objavljena zbirka priča Šefovi, koja je dobila nagradu "Leopoldo Alas", postao je poznat posle objavljivanja romana Grad i psi, za koji je dobio Nagradu Kratke biblioteke kuće Seix Barral 1962. i Nagradu kritike 1963. godine. Njegov drugi roman Zelena kuća, objavljen 1965, dobio je Nagradu... ...više