Ako ste zaboravili lozinku kliknite ovde
NaslovnaKnjigeBlogMagazinNagradeMala LagunaU pripremiKlub čitalaca
20.02.2012.

Lavirinti diktature i kolonijalizma

“Razgovor u Katedrali”, “Zelena kuća”, “Rat za smak svijeta” i “Keltov san” romani Marija Vargasa Ljose u izdanju “Lagune”
 
“Razgovor u Katedrali”, “Zelena kuća”, “Rat za smak svijeta” i “Keltov san” četiri su romana peruansko-španskog nobelovca Maria Vargasa Ljose u izdanju “Lagune”. Ovim romanima Ljosa se čitaocima otkriva u svom najboljem svijetlu, počevši od neprevaziđenog “Razgovora u Katedrali” iz 1969. godine, do svog posljednjeg romana “Keltov san” iz 2010.

Romanom “Razgovor u Katedrali” (prevod Jasna Bunjevac Sotelo) Mario Vargas Ljosa stekao je međunarodnu reputaciju. Glavni junak ovog romana je Santjago Savala, student Univerziteta San Markos u Limi, aktivista Univerzitetske federacije Kauide, koja se bori protiv diktature peruanske vlade (pod Manuelom Odrijom), iako je Savala i sin ministra te iste vlade. Veoma razuđenu fresku peruanskog društva, kako u Limi, tako i u unutrašnjosti zemlje pisac je postavio na osnovu razgovora Santjaga Savale i crnca Ambrosija Parde, nekadašnjeg šofera Santjagovog oca. Pošto su se u gradskoj kafileriji, gdje Ambrosio radi, slučajno sreli poslije mnogo godina, proveli su nekoliko sati pričajući u sirotinjskoj gostionici “Katedrala”. Koristeći retrospektivu i anticipiranje događaja, mašajući prošlost i sadašnjost, započinjući, pa prekidajući pričanje pojedinih događaja, Vargas Ljosa, prvenstveno u dijaloškoj formi slika razne društvene klase i grupacije: radnike, visoku buržoaziju, građanski stalež, birokratiju, univerzitet, policiju, visoko državno činovnišvo, podzemlje. Santjago, stožer događaja, sin bogatih i uglednih roditelja, buni se protiv njihovog konformizma, podržavanja i iskorišćavanja Odrijinog diktatorskog režima, očeve korumpiranosti, majčinog snobizma, površnosti brata i sestre. Ovaj roman maestralne strukture, svakako jedinstven u latinoameričkoj književnosti, povremeno mozaik, a povremeno lavirint ljudskih sudbina, otkriva cjelovitu dramu Perua pedesetih godina prošlog vijeka kroz ispovijesti običnih ljudi i autobiografske detalje.

„Razgovor u Katedrali” u osnovi je politički roman, u kome je politička priča samo okvirni sistem za razvijanje radnje. U romanu se analiziraju mnogi mentalni i moralni mehanizmi, običaji, forme vlasti i različite ličnosti na vlasti. U isti mah, privatni životi junaka ove knjige prepliću se i stvaraju mučan lavirint. Kroz mnoštvo narativnih sekvenci i dijaloga Ljosa upliće učesnike raznih sudbina i iz različitih vremena u mrežu upravnog i neupravnog govora, čime se postižu jezgrovitost i često brutalna stilska snaga. U ovoj Ljosinoj kultnoj knjizi kritika je pohvalila ogromno majstorstvo u vođenju dijaloga, kao najbolje ostvarenom u hispanoameričkoj književnosti.

“Zelena kuća” (prevod Gordana Mihajlović), roman M.V.Ljose je izuzetno važna knjiga za istoriju latinoameričkog buma. Roman je objavljen 1966. godine, a godinu dana po objavljivanju osvojio je Nagradu kritike i Međunarodnu nagradu “Romulo Galjegos” za najbolji roman napisan na španskom jeziku. “Zelena kuća” se sastoji od četiri dijela i epiloga, a glavne narativne cjeline su: priča o kaluđericama manastira Santa Marija de Nijeva koje po prašumi sakupljaju indijanske djevojčice da bi ih pokrstile i dale im elementarno obrazovanje, a da poslije ne znaju šta će s njima, priča o mladoj indijanki Bonifasiji koja će postati prostitutka po imenu Selvatika, priča o muzičaru Don Anselmu osnivaču prve javne kuće “Zelene kuće”, priča o Humu, poglavici indijanaca koji brani interese svojih sunarodnika. G
odinama kasnije, Don Anselmova ćerka Čunga osniva novu javnu kuću, i daje joj isto ime „Zelena kuća“. Zajedno sa novim zidovima iz pepela je izašao stari duh bordela, a novi gosti pletu stare niti razvrata i posrnuća. Zelena kuća u ovom romanu predstavlja simbol žudnje za radošću i uživanjem u mračnom, beznadežnom svijetu.

“Rat za smak svijeta” (prevod Jasna Bunjevac Sotelo) je roman iz 1981. godine. Ovim romanom Vargas Ljosa izražava svoje nezadovoljstvo, pobunu i neslaganje sa svijetom koji tumači glasom punim gnjeva, groteskne ironije, ali i nostalgije. Uzimajući za glavni motiv događaje koji su se desili krajem 19. vijeka u Brazilu, kada je mlada Republika povela rat protiv grupe vjerskih fanatika u zabačenim sjeveroistočnim visoravnima zemlje, Vargas Ljosa pripovijeda oporu i zajedljivu priču o onima koji su na dnu društvene ljestvice i koji, umjesto da u novoj vladi prepoznaju mogućnost svog spasenja, nalaze strah od promjena. Zaostala sirotinja pobuniće se protiv građanskog braka, popisa stanovništva, decimalnog sistema. Kruta vojnička logika nove države neće imati nimalo razumijevanja za pomahnitalu sirotinju. Tako će nastati rat za smak svijeta sa konačnim bilansom od četrdeset hiljada poginulih.
Ovim romanom Vargas Ljosa je smjelo istražio sklonost čovječanstva da idealizuje nasilje i proizvede vještačke katastrofe kao produkt fanatizma. Kao što je činio kasnije sa romanom „Jarčeva fešta“, Vargas Ljosa u “Ratu za smak svijeta” prepliće veliki broj likova i priča u vrijeme sukoba i daje nam predstavu o tome kako je bilo živjeti u to vrijeme.

“Keltov san” (prevela Ljiljana Popović-Anđić) najnoviji je roman Vargasa Ljose iz 2010. godine. Riječ je o egzistencijalnoj
avanturi u kojoj se tamna strana ljudske duše pojavljuje u svom najjasnijem i najprljavijem obličju. “Keltov san” je životna priča stvarne ličnosti, engleskog konzula i kasnije irskog nacionaliste Rodžera Kejsmenta (1864-1916). Njegova avantura je započeta 1903. u Kongu a završena jednog jutra 1916. godine u londonskom zatvoru. Roman obuhvata posljednja tri mjeseca Kejsmentovog života, a ispripovijedan je u tri poglavlja od kojih je svaki toponim određene kolonijalne geografije i Kejsmentove realnosti: “Kongo”, “Amazonija” i “Irska”. “Keltov san” kombinuje elemente istorijskog romana novinskom hronikom, a glavne teme su istražene kroz kolonijalno potčinjavanje i porobljavanje, proces sistematskog terora i mučenja stanovništva Konga i peruanskog Amazona u drugoj polovini 19. i početkom 20. vijeka. Britanski konzul Rodžer Kejsment je bio jedan od prvih Evropljana koji je objelodanio užase kolonijalizma. S njegovih putovanja ostala su dva čuvena izvještaja koji su potresli tadašnje društvo. Objavljivanjem djelova njegovih dnevnika sumnjive vjerodostojnosti javnost je učinila sve da bude prognan i zaboravljen. “Keltov san” prati Kejsmentovu transformaciju od konzula do radikalnog borca za nezavisnost Irske, saradnju sa njemačkom vojskom, učešće u Uskršnjoj pobuni, hapšenja, englesku osudu za izdaju, pogubljenje vješanjem i naknadno otkriće Kejsmentovih tajnih dnevnika.

Mario Vargas Ljosa se rodio u Arekipi, u Peruu 1936. godine. Postao je poznat poslije objavljivanja romana “Grad i psi”, za koji je dobio Nagradu Kratke biblioteke kuće “Seix Barral” 1962. i Nagradu kritike 1963. godine. Njegov drugi roman “Zelena kuća”, objavljen 1965, dobio je Nagradu kritike i Međunarodnu nagradu Romulo Galjegos. Potom je objavio dramska djela (“Gospođica iz Takne”, “Kati i nilski konj”, “La Čunga”, “Ludak sa balkona” i “Lijepe oči, ružne slike”), studije i eseje (“Neprekidna orgija”, “Istina o lažama” i “Izazov nemogućeg”), sjećanja (“Riba u vodi”), priče (“Štenad”) i, prije svega, romane: “Razgovor u Katedrali”, “Pantaleon i posjetiteljke”, “Tetka Hulija i piskaralo”,
„Jarčeva fešta“, “Rat za smak svijeta”, “Povijest o Majti”, “Ko je ubio Palomina Molera?”, “Pripovjedač”, “Pohvala pomajci”, “Lituma u Andima”, i “Raj na drugom ćošku”. Dobio je najvažnije književne nagrade, od spomenutih do nagrade Servantes, nagrade Princa Asturije, PEN/Nabokov i Grinzane Cavour, a 2010. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost.

O književnosti Mario Vargas Ljosa kaže: „treba stimulisati čitanje kod mlade generacije i posebno im ukazati da književnost nije samo znanje već i izvanredno zadovoljstvo. Pored toga, od suštinskog je značaja ako želimo slobodnu budućnost. Književnost razvija kritički duh.”          

V.OGNJENOVIĆ

Povezani naslovi
Rat za smak sveta

Rat za smak sveta

Mario Vargas Ljosa

Nobelova nagrada za književnost 2010. godine.

Opora i zajedljiva priča o onima koji su na dnu društvene lestvice.

Zelena kuća

Zelena kuća

Mario Vargas Ljosa

Nobelova nagrada za književnost 2010. godine.

Izuzetno važan roman u istoriji latinoameričkog buma.

Keltov san

Keltov san

Mario Vargas Ljosa

Nobelova nagrada za književnost 2010. godine.

Novi roman Marija Vargasa Ljose!

Razgovor u Katedrali

Razgovor u Katedrali

Mario Vargas Ljosa

Nobelova nagrada za književnost 2010. godine.

Kultna knjiga Marija Vargasa Ljose!

Grad i psi

Grad i psi

Mario Vargas Ljosa

Nobelova nagrada za književnost 2010. godine.

Najžešća knjiga Marija Vargasa Ljose.

Jarčeva fešta

Jarčeva fešta

Mario Vargas Ljosa

Nobelova nagrada za književnost 2010. godine.

Knjiga da se ne izgube koreni. Roman koji je već istorija.

Povest o Majti

Povest o Majti

Mario Vargas Ljosa

Nobelova nagrada za književnost 2010. godine.

Roman o idealistima i avanturistima koji su slučajno postali revolucionari.

Pantaleon i posetiteljke

Pantaleon i posetiteljke

Mario Vargas Ljosa

Nobelova nagrada za književnost 2010. godine.

Humorističan pristup ozbiljnim temama i nedodirljivim institucijama vojske i crkve.

Pohvala pomajci

Pohvala pomajci

Mario Vargas Ljosa

Nobelova nagrada za književnost 2010. godine.

Ovaj zaigrani roman o ljubavi i požudi nateraće rumenilo u obraze čak i najtvrdokornijih liberala i pohotljivaca.

Avanture nevaljale devojčice

Avanture nevaljale devojčice

Mario Vargas Ljosa

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2010. godine.

Biblioteka Bolero vodi vas među latinoameričke pisce i može vam pokazati pravo lice ljubavi.

Ostale zanimljivosti
gostovanje_dejana_stojiljkovica_u_emisiji_klub_knjizevnika
18.06.2013.

Gostovanje Dejana Stojiljkovića u emisiji „Klub književnika“

Dejan Stojiljković, аutor bestselera „Konstantinovo raskršće“ i „Duge noći i crne zastave“, nakon pisanja teksta za pozorišnu predstavu o Konstantinu Velikom našao se u...više
orasio_kasteljanos_moja_uzivamo_u_lazi_i_mrzimo_one_koji_nam_govore_istinu
06.06.2013.

Orasio Kasteljanos Moja: Uživamo u laži, i mrzimo one koji nam govore istinu

Svet je bolje mesto za mene jer postoji književnost. Ali to ne znači da će ljudska bića postati bolja zbog postojanja književnosti. Roman “Bezumlje” slavnog salvadorskog književnika...više
igor_marojevic_srpska_knjizevnost_bolja_od_kritike_
06.06.2013.

Igor Marojević: Srpska književnost bolja od kritike

Književnost je neapdejtovana i konzervativna, a arbitrarnost srpske književne kritike pospešuje stalno vaskrsavanje zastarelih i nelegitimnih poetika. Nakon uspešnog iskazivanja u formi romana,...više
luconose_miroslavljevog_jevandjelja
06.06.2013.

Lučonoše Miroslavljevog jevanđelja

Pre nekoliko meseci, gospodin Vanja Bulić zamolio me da mu ispričam sve što znam o istorijatu Miroslavljevog jevanđelja, s posebnim osvrtom na sporna mesta. Počeo sam da govorim, a Vanja je izvadio...više
david_foenkinos_-_uz_podsmeh_se_lakse_zivi
04.06.2013.

David Foenkinos - Uz podsmeh se lakše živi

Ukoliko treba da pišem duboko deprimirajuće romane da bi me ljudi ozbiljno shvatili, mogu i to da radim, kaže David Foenkinos, francuski pisac, reditelj i muzičar, koji je bio gost „Molijerovih...više
intervju_sa_pavlom_zelicem_autorom_romana_pescana_hronika
31.05.2013.

Intervju sa Pavlom Zelićem, autorom romana „Peščana hronika“

U četvrtak, 30. maja, Pavle Zelić je povodom objavljivanja svog romana „Peščana hronika“ gostovao u emisiji „Pop karusel“, urednika i voditeljke Dubravke Marković, i govorio...više
intervju_sa_vanjom_bulicem_masta_moze_svasta
29.05.2013.

Intervju sa Vanjom Bulićem: Mašta može svašta

Srpska srednjovekovna istorija nije puno zastupljena u popularnoj literaturi. Vanja Bulić je prepoznao da se u bogatom nasleđu Nemanjića kriju pitanja koja, ako ih sebi postavi maštovita i lucidna...više
knjizar
kalendar
newsletter



Knjiga nedelje
Divac