Ako ste zaboravili lozinku kliknite ovde
NaslovnaKnjigeBlogMagazinNagradeMala LagunaU pripremiKlub čitalaca
27.01.2012.

Prikaz romana „Majčina ruka“ Igora Marojevića

prikaz_romana_majcina_ruka_igora_marojevica
Novi roman Igora Marojevića „Majčiia ruka“, izdanje Lagune, ne prestaje da uzburkava javnost svojom tematikom. Roman je dodatno aktualizovan sasvim slučajno izašavši kad je počelo da se priča o zakonu o restituciji. Marojević je i do sada pisao o najvećim tabuima kod nas, a sada se dohvatio još jedne škakljive teme: šta će država uraditi sa imovinom nemačkih civila koja im je oduzeta 1945.

I u ovom Marojevićevom romanu imamo dve velike metafore: (plućnu) bolest s jedne i istoriju s druge strane. Ovoga puga, odnos prema istorijskim zbivanjima autor je problematizovao kroz upornost šesnaestogodišnjeg mladića iz kolonističke porodice da otkrije veliku tajnu koja ga muči i o kojoj svi ćute. Vezu između istorije i bolesti vidimo pre svega u činjenici da se bolest mladića, glavnog junaka i naratora, pogoršava ili poboljšava srazmerno njegovim pokušajima da otkrije istorijsku istinu o vlasnicima kuće u kojoj žive njegova tetka i ostali članovi njene porodice. O kakvoj je istorijskoj tajni reč?

Posle zemljotresa u Crnoj Gori (1979), gde je nakon razvoda roditelja kraće vreme živeo sa majkom, glavni junak, učenik drugog razreda gamnazije, vraća se u Novi Vrbas i nastanjuje u tetkinoj kući. Sasvim slučajno pronalazi razne tragove prethodnih vlasnika između ostalih i ugravirani natpis na limenoj pločici kamina na nemačkom jeziku (Bitte keine Abfalle in den Kamin werfen - Molimo ne bacajte otpatke u kamin) o kojima - kao o tragovima prethodnih vlasnika - niko ne želi da govori. To zbunjuje mladića pa otvoreno pita ukućane: „Zar kamin ne drže samo imućni ljudi? Mora da su bivši vlasnici bili bogati i školovani?“ Zid ćutanja, baš kao i neubedljivi odgovori, povećavaju dečakove sumnje i on pomno počinje da uči nemački tim pre što je u njegovom razredu i plavokosa devojka po imenu Herta Šleser koja ga dvojako interesuje: kao moguća partnerka u njegovoj mašti o „konačnom gubljenju nsvinosti“ i kao „učiteljica“ nemačkog jezika koji mu ne ide baš najbolje. Oba interesa će uspeti da ostvari, ali i da se u međuvremenu zaljubi u Hertinu dvadeset godina stariju sestru Sonju. Kroz taj ljubavni trougao mladić će vremenom saznati da su upravo ove Nemice, odnosno njihov stradali otac, bili vlasnici kuće u kojoj je živeo. Razočarano će spoznati i činjenicu da u zemlji postoje delovi istorije koji tek čekaju na demistifikaciju. U ovom slučaju reč je o osvetničkom progonu nemačke zajednice nakon Drugog svetskog rata. Klupko tajne se odmotava i mladić saznaje strašne stvari o logorima koji su postojali od 1944-1948, a u koje su smeštani nemački sugrađani uglavnom civili, mahom nevini ljudi, starci, žene i deca jer su pravi krivci odavno izbegli. Nova vlast je opustele, a bogate nemačke kuće naseljavala življem iz BiH i Crne Gore, i to uglavnom porodice prvoboraca i pristalica nove vlasti. Dobili su i nemačka imanja koja je valjalo obrađivati. Poreklom iz krša, nenaviknuti na nove uslove, kolonisti su se suočili sa ogromnim problemima. Mnogi od njih će se vratiti u postojbinu ne mogavši da izdrže uslove života i rada u ravnici. Dobar deo će ostati, ali većina će se teško integrisati u novo okruženje.

Progon podunavskih „Švaba“ bila je tabuisana istorijska tema do sredine devedesetih kada o njoj počinje otvorenije da se govori premda ne bez opreza. I danas ta tema ima negativne političke konotacije pa se neretko marginalizuje. Marojevićev roman je, između ostalog, i književni doprinos procesu detabuizacije te teme. Stoga roman ima univerzalnu poruku, fabula se mogla odigravati na bilo kom delu zemlje i biti pisana na ma kom jeziku. Tema romana - iako je za name prilike važna - mogla bi biti i puki dekor na romanesknoj građevini. Pokušaji njegovog svođenja na dnevnopolitička pitanja obična su zlonamerna podmetanja i bespotrebna vulgarizacija.

„Majčina ruka“ je uzbudljiv, potresan i umešno ispripovedan roman s tajnim prolazima ka „Žegi“ i „Parteru“ (raniji Marojevićevi romani). Mnogi kritičari smatraju da je ovo jedan od najboljih srpskih romana bar u prethodnih desetak godina. I da nije tako, svi se slažu da je ovo do sada najbolji roman Igora Marojevića, pa ga preporučujem kao nešto, što treba pročitati.

Autor: Dragan Tošić
Izvor: Lozničke novosti
Povezani naslovi
Majčina ruka

Majčina ruka

Igor Marojević

„Divim se… britkoj ironiji Igora Marojevića.“ Matijas Enar, Politika

Prvi put otvoreno o progonu folksdojčera civila iz Bačke posle II sv. rata.

Dvadeset i četiri zida

Dvadeset i četiri zida

Igor Marojević

Moćna a ipak suptilna priča o ljubavi i prvo prozno ispitivanje side u srpskoj književnosti.

Parter

Parter

Igor Marojević

Od autora romana Žega i Šnit – priča o strasti i fetišima, frustraciji i otuđenju, mržnji i prijateljstvu, veri i razočaranju... i gorućoj težnji naizgled običnih ljudi da pronađu pravu ljubav.

Žega

Žega

Igor Marojević

Igra na marginama istorije. Dobitnik nagrada Borislav Pekić i Stevan Pešić.

Šnit

Šnit

Igor Marojević

„Roman je istoriju pozvao na dvoboj. Ako već hoćete: roman je istoriji zavrnuo uvo.“

Mića Vujičić, Danas

Mediterani

Mediterani

Igor Marojević

Izuzetna zbirka pripovedaka koja nam predstavlja Mediteran kakav do sada nismo videli u najzrelijem delu najperspektivnijeg srpskog pisca do sada.

Ostale zanimljivosti
gostovanje_dejana_stojiljkovica_u_emisiji_klub_knjizevnika
18.06.2013.

Gostovanje Dejana Stojiljkovića u emisiji „Klub književnika“

Dejan Stojiljković, аutor bestselera „Konstantinovo raskršće“ i „Duge noći i crne zastave“, nakon pisanja teksta za pozorišnu predstavu o Konstantinu Velikom našao se u...više
orasio_kasteljanos_moja_uzivamo_u_lazi_i_mrzimo_one_koji_nam_govore_istinu
06.06.2013.

Orasio Kasteljanos Moja: Uživamo u laži, i mrzimo one koji nam govore istinu

Svet je bolje mesto za mene jer postoji književnost. Ali to ne znači da će ljudska bića postati bolja zbog postojanja književnosti. Roman “Bezumlje” slavnog salvadorskog književnika...više
igor_marojevic_srpska_knjizevnost_bolja_od_kritike_
06.06.2013.

Igor Marojević: Srpska književnost bolja od kritike

Književnost je neapdejtovana i konzervativna, a arbitrarnost srpske književne kritike pospešuje stalno vaskrsavanje zastarelih i nelegitimnih poetika. Nakon uspešnog iskazivanja u formi romana,...više
luconose_miroslavljevog_jevandjelja
06.06.2013.

Lučonoše Miroslavljevog jevanđelja

Pre nekoliko meseci, gospodin Vanja Bulić zamolio me da mu ispričam sve što znam o istorijatu Miroslavljevog jevanđelja, s posebnim osvrtom na sporna mesta. Počeo sam da govorim, a Vanja je izvadio...više
david_foenkinos_-_uz_podsmeh_se_lakse_zivi
04.06.2013.

David Foenkinos - Uz podsmeh se lakše živi

Ukoliko treba da pišem duboko deprimirajuće romane da bi me ljudi ozbiljno shvatili, mogu i to da radim, kaže David Foenkinos, francuski pisac, reditelj i muzičar, koji je bio gost „Molijerovih...više
intervju_sa_pavlom_zelicem_autorom_romana_pescana_hronika
31.05.2013.

Intervju sa Pavlom Zelićem, autorom romana „Peščana hronika“

U četvrtak, 30. maja, Pavle Zelić je povodom objavljivanja svog romana „Peščana hronika“ gostovao u emisiji „Pop karusel“, urednika i voditeljke Dubravke Marković, i govorio...više
intervju_sa_vanjom_bulicem_masta_moze_svasta
29.05.2013.

Intervju sa Vanjom Bulićem: Mašta može svašta

Srpska srednjovekovna istorija nije puno zastupljena u popularnoj literaturi. Vanja Bulić je prepoznao da se u bogatom nasleđu Nemanjića kriju pitanja koja, ako ih sebi postavi maštovita i lucidna...više
knjizar
kalendar
newsletter



Knjiga nedelje
Divac