Laguna - Bukmarker - U fokusu: romansirane istorije – Novi romani koji pričaju o istoriji i bacaju novo svetlo na njene protagoniste - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

U fokusu: romansirane istorije – Novi romani koji pričaju o istoriji i bacaju novo svetlo na njene protagoniste

„Šta je istorija nego priča koju su svi prihvatili“, kažu da je rekao Napoleon. Na istom tragu, Ivo Andrić je u govoru prilikom uručenja Nobelove nagrade, govoreći o svrsi istorijskih priča i predanja rekao: „Možda je u tim pričanjima, usmenim i pismenim, i sadržana prava istorija čovečanstva, i možda bi se iz njih bar mogao naslutiti, ako ne saznati smisao te istorije.“ Svaki od pisaca koji uzima istorijsku građu za svoja dela polazi od ovog „možda“ na koje upozorava Andrić, a onda u skladu sa svojim darom kreće u avanturu pričanja i dopisivanja „prave istorije“, jedni s neograničenim zamahom mašte, drugi držeći se načela verovatnosti i istinitosti. Pred čitaoce stižu novi romani iz Lagunine ponude koji se na različite načine bave istorijskim temama i ličnostima.

Kada je reč o srpskoj književnosti i istoriji, dva recentna izdanja nas vode u srednjovekovnu Srbiju. Roman Dejana Stojiljkovića „Olujni bedem“ dugo je iščekivani nastavak bestselera „Duge noći i crne zastave“ iz 2012. godine i drugi deo najavljenog petoknjižja o kraju nemanjićke države. Dok se „Duge noći i crne zastave“ bave turskim prodorom u Srbiju i padom Pirota u proleće 1386, radnja novog romana odigrava se u jesen iste godine, bitkom na Pločniku i opsadom i padom Niša. Stojiljković svoje romane piše u žanrovskom ključu u kom se mešaju istorija i epska fantastika, a njegovi junaci su, pored istorijskih figura kao što su knez Lazar, Vuk Branković, sultan Murat ili Bajazit Ilderim, i vitezovi Reda Zmaja – Miloš Obilić, Ivan Kosančić i Milan Toplica, ličnosti poznatije iz narodnih pesama i legendi nego iz istorijskih hronika. Stojiljkovićevi romani su brzi, ubedljivi i zanimljivi, i u svima znanu kosovsku legendu unose nove tonove i oživljavaju je na nov način.

Iz štampe je nedavno izašlo novo izdanje romana „Dorotej“ Dobrila Nenadića. Prvi put objavljen 1977, ovaj roman je do danas ostao jedno od najboljih dela s temom iz srpskog srednjeg veka, koje kroz višeglasno pripovednje tragične sudbine jednog kaluđera-vidara iz epohe kralja Milutina, donosi univerzalnu priču o ljudskosti u mračnim vremenima.

Jedan od aktuelnih književnih trendova u svetu jesu i istorijski romani u kojima se istorija i njeni protagonisti sagledavaju iz ženskog ugla. Autorki koja to čini veoma uspešno jeste britanska spisateljica Filipa Gregori. Ona je svetsku slavu i titulu „kraljice istorijskog žanra“ stekla serijalima u kojima pripoveda o krvavom XV i XVI veku u Britaniji, o Ratovima ruža i usponu dinastije Tjudora. U serijalu „Rodbinski ratovi“ Filipa Gregori je na vanredan način oživela ratove, bitke i dvorske intrige članova dinastija Lankastera, Jorka i Tjudora, a događaji o kojima u romanima piše predstavljeni su iz ugla ženskih likova. Iz štampe je izašao šesti tom ovog serijala, roman „Kraljeva kletva“, s uzbudljivom pričom o Margareti Pol, kćeri vojvode od Klarensa, jednog od malobrojnih pripadnika dinastije Plantageneta koji su preživeli Ratove ruža. Ona je u ovom romanu svedok poslednjih godina vladavine Henrija VII Tjudora, a zatim i vrtoglavog uspona kralja Henrija VIII, jednog od najvećih i najozloglašenijih engleskih kraljeva.

I biografski roman „Avijatičareva žena“ Melani Bendžamin donosi priču o jednoj ženi kao svedoku istorije. Junakinja romana je En Morou, supruga slavnog i kontroverznog Čarlsa Lindberga, prvog čoveka koji je preleteo Atlantik 1927. godine. En Morou je i sama nakon venčanja s Lindbergom postala avijatičarka, ali je večito ostala u muževljevoj senci. Ovaj roman pripoveda o njenom životu i sudbini, od susreta sa Lindbergom, preko srećnih godina u braku i borbe za nezavisnost i emancipaciju, do tragične smrti njihovog dvogodišnjeg sina koji je otet i ubijen, što je potreslo tadašnju svetsku javnost.

Roman američke spisateljice Alise Palombo „Violinista iz Venecije“, vodi nas u XVIII vek i govori o životu i ličnosti Antonija Vivaldija, i to opet iz ugla jedne žene. Junakinja romana je Adrijana d’Amato, ćerka bogatog venecijanskog trgovca, koja obožava muziku i uprkos ocu kradom počinje da pohađa časove violine kod Vivaldija, genijalnog kompozitora, violiniste, pesnika i sveštenika. Njih dvoje započinju zabranjenu vezu koja će im promeniti život. „Violinista iz Venecije“ je istorijski roman o strasti, muzici, ambiciji i životu posle ljubavi.

Od istorijsko-biografskih romana koji će se uskoro naći u prodaji, skrećemo pažnju na još dva naslova: neobičan roman „Gospođa Hudini“ Viktorije Keli govori o ljubavi čuvenog iluzioniste Harija Hudinija i njegove supruge Bes, a roman „Gala–Dali“ Karmen Domingo donosi priču o Jeleni Ivanovnoj Djakonovoj, supruzi i muzi najpre Pola Elijara, a zatim Salvadora Dalija, koju će svet zapamtiti pod imenom Gala Dali.
 
Autor: Nebojša Grujičić
Izvor: Vreme
 


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
francuski akademik andrej makin gost 111 laguninog književnog kluba laguna knjige Francuski akademik Andrej Makin gost 111. Laguninog književnog kluba
10.05.2024.
Nova tribina Laguninog književnog kluba biće održana u petak, 10. maja. Specijalni gost našeg druženja biće ugledni svetski pisac i francuski akademik Andrej Makin koji će od 17 sati potpisivati svoje...
više
stiven erikson gost festivala fantastike u nišu od 16 do 19 maja laguna knjige Stiven Erikson gost Festivala fantastike u Nišu od 16. do 19. maja
10.05.2024.
U Niškom kulturnom centru se od 16. do 19. maja održava šesti Festival fantastike u Nišu, u organizaciji Udruženja ljubitelja fantastike „Ordo DrakoNiš“ i Niškog kulturnog centra. Laguna će se predsta...
više
 sara i spodobe iz dečje sobe zorana penevskog u prodaji od 13 maja laguna knjige „Sara i spodobe iz dečje sobe“ Zorana Penevskog u prodaji od 13. maja
10.05.2024.
„Sara i spodobe iz dečje sobe“ je nova knjiga za mališane iz pera i mašte Zorana Penevskog. Sara ide u školu, ali više voli da ide kud je mašta vodi. Tu liči na tatu. Sara je ponekad šašava, ali pr...
više
ivan ivanji (24 januar 1929 9 maj 2024) laguna knjige Ivan Ivanji (24. januar 1929 – 9. maj 2024)
10.05.2024.
Književnik, prevodilac i autor Vremena Ivan Ivanji preminuo je na Dan pobede nad fašizmom, tamo gde je pre 80 godina iz Novog Sada kao Jevrejin bio deportovan da umre – u Vajmaru, samo desetak kilomet...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.