Laguna - Bukmarker - Razgovor sa Džilijen Flin - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Razgovor sa Džilijen Flin

Autorka raspravlja o dekadenciji književne adaptacije i kako joj red bul pomaže da se izbori sa bezbroj projekata na kojima trenutno radi.

Snimljena kao kratka HBO serija, bazirana na romanu „Oštri predmeti“ genijalne Džilijen Flin, nateraće vas da grickate nokte od uzbuđenja dok budete uranjali u mračniju stranu života.

Reporterka Kamil Priker koja je tek izašla iz psihijatrijske bolnice, suočava se sa teškim zadatkom: mora da se vrati u svoj mali rodni grad kako bi prikrila ubistva dveju devojčica. Kamila godinama jedva da razgovara sa svojom neurotičnom majkom, koja je potpuni hipohondar, i sa svojom polusestrom, prelepom trinaestogodišnjakinjom, koju jedva i poznaje, i čije prisustvo uliva jezu. U porodičnoj vili u viktorijanskom stilu, ona se poistovećuje sa mladim žrtvama, i to previše. Kako je progone sopstveni demoni, mora da odgonetne psihološku zagonetku sopstvene prošlosti ako želi da otkrije istinu i preživi ovaj povratak kući.

Džilijen Flin u ovom razgovoru za Read It Forward govori o adaptaciji njenih romana, o tome šta znači biti heroj i kako ne može da prestane da pleše uz muziku Bruna Marsa.

Skoro sve vaše knjige su adaptirane za veliki ili mali ekran. Kako ste se vi prilagodili tome?

Sa svakom knjigom je bilo drugačije. I u ovaj projekat sam bila jako umešana, kao što je to bilo i sa „Iščezlom“. Čitavo leto sam provela sa scenaristima, što je bilo potpuno drugačije iskustvo. Zabavljalo me je što su mi knjigu prvo rastavili na delove, a onda je opet sastavili. Knjiga je pretvorena u osam različitih epizoda, uvidela sam da ima veliku širinu. Neki likovi su se baš razvili i dobili više prostora, a možete i detaljnije da sagledate Karijev život u kući. Oduvek mi je bio jedan od najdražih likova, tako da je to bilo zaista zabavno.

Oštri predmeti“ su adaptirani u HBO mini seriju, dok su „Iščezla“ i „Mračna mesta“ adaptirani u trosatne filmove. Kako ste vi to doživeli?

Definitivno je drugačije. Imate više prostora, a to znači da imate luksuz koji vam dopušta da ne sečete delove kako biste mogli sve to da uklopite, kao i još mnogo toga. To je bila prva knjiga koju sam napisala, a poslednja koja je dospela na ekrane, tako da je bilo uzbudljivo sresti se ponovo sa starim znancima. Imala sam utisak kao da sam posetila prijatelje koje davno nisam videla.

Kad smo kod toga, kako ste se osećali kada je vaša treća knjiga „Iščezla“ postala apsolutni hit i kada su čitaoci, otkrivšu tu knjigu, počeli da se vraćaju na vaše starije romane? Da li ste imali utisak da se narušio redosled ili ste bili zadovoljni jer su čitaoci želeli još?

Bila sam vrlo zadovoljna jer sam znala da su te knjige dobre. Nisam imala osećaj da su ove prve knjige lošije, i da je „Iščezla“ jedini razlog zbog kojeg su se prodavale. Zaista sam smatrala da su te knjige sjajne, same po sebi, i da će ih čitaoci tek zavoleti. Te knjige su bila kao izgubljena deca, i svidelo mi se što su pronađena.

Meni se, kao čitaocu, dopada što su vaši glavni junaci lepi ali i puni mana. Šta se vama sviđa i liku Kamil? Možete li da se povežete sa njom?

O, kako da ne. Mnogo je volim. Sviđa mi se jer je snažna, smatram da je svako koga opsedaju lični demoni, a ko im se ne preda, apsolutni heroj i ratnik. Ljudi bi mogli reći da je slaba ili da je smatraju slabom jer ima demone, jer pije, jer se seče, ali ona je mnogo toga preturila preko svojih leđa. Ponekad ste heroj kada držite glavu iznad vode i ne potonete. I dalje se bori, živi dan po dan, smišlja kako da odradi svoj posao i pokušava da shvati zašto je onakva kakva jeste, šta se desilo sa njom, njenom porodicom i gradom u kojem je rođena.

Kako vam polazi za rukom da uđete pod kožu zlikovaca? I koliko je teško da vam izađu iz glave kada završite sa pisanjem?

Nažalost, prilično lako mogu da zađem na tamna mesta, tako da to nije preveliki problem. Veoma sam empatična, pa sam, na neki način, osetila sve to kroz šta su oni prošli. Mogu da uđem u umove drugih ljudi; ali je izlaženje malo teže. Ako dan provedem u nečijoj glavi, to ostavlja utisak na mene. U početku je bilo mnogo teže jer nisam znala kako to sve utiče na mene.

Moj agent i dobar prijatelj napravio mi je malu tablu, koja stoji na mom stolu, na kojoj piše „Ludilo ostavi u jazbini“. To mi je uvek dobar podsetnik.

A onda pustim nešto zabavno, što me čini srećnom. Dugo je to bila pesma „Uptown Funk“ Bruna Marsa. Samo bih pustila taj spot. Po nekoliko meseci bih vrtela jednu te istu stvar. Kao, na primer, stare muzičke tačke Freda Astera i Džindžer Rodžers. Ne treba mi previše da bih se vratila u normalu.

To je poput onih komora sa pritiskom kroz koje astronauti prolaze! Jedna od stvari koja vam tako dobro ide od ruke jeste pisanje toka priče. Zaintrigirate čitaoce, tako da ne mogu da prestanu da okreću stranice, ali to radite polako; očekuju da će nešto da se desi. Kako to postižete i kada znate da ste na pravom putu?

Iskreno, nemam pojma. Ali dosta čitam to što napišem, a i ljubitelj sam neizvesnosti. Odrasla sam sa ocem koji je bio profesor filma, i on mi je pokazivao stare filmove, koji su bili puni neizvesnosti. Stiven Spilberg je isto pričao o tome, kada odrastate sa takvim stvarima, neprestano gradeći i zadržavajući tu napetost, nema sramote u tome da naterate ljude da budu zainteresovani.

Mislim da postoji puno pisaca koji se upinju da budu zabavni, što meni deluje istovremeno smešno i tužno. Ja mislim da možete da govorite o dubokoumni stvarima i da budete duhoviti, u isto vreme. I to je uvek moj cilj. Cilj mi je da govorim o feminizmu i braku, ekonomskoj nejednakosti i ženskom besu, a da sve bude povezano u zabavan paket koji će ljudi hteti da čitaju i razgovaraju o tome. Da nateram ljude da neprestano okreću stranice i da nastavljaju da čitaju.

Imam veoma malu grupu probnih čitalaca kojima verujem, i ne želim da je širim. Ne volim puno kuvara u kuhinji. Zamolim ih da pročitaju to što napišem i da mi iskreno ukažu na dosadna mesta, ili ako sam negde zalutala, ako više ne žele da okreću stranice. Nije pogrešno zabavljati ljude dok govorite nešto važno.

Na čemu trenutno radite?

Radim na dva fronta. Trenutno je u mojoj kući velika gužva. Red bul mi je na svakom ćošku. Završavam sledeću knjigu.

Autor: Abi Rajt
Izvor: readitforward.com
Prevod: Lidija Janjić
Foto: aphrodite-in-nyc


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
francuski akademik andrej makin gost 111 laguninog književnog kluba laguna knjige Francuski akademik Andrej Makin gost 111. Laguninog književnog kluba
10.05.2024.
Nova tribina Laguninog književnog kluba biće održana u petak, 10. maja. Specijalni gost našeg druženja biće ugledni svetski pisac i francuski akademik Andrej Makin koji će od 17 sati potpisivati svoje...
više
stiven erikson gost festivala fantastike u nišu od 16 do 19 maja laguna knjige Stiven Erikson gost Festivala fantastike u Nišu od 16. do 19. maja
10.05.2024.
U Niškom kulturnom centru se od 16. do 19. maja održava šesti Festival fantastike u Nišu, u organizaciji Udruženja ljubitelja fantastike „Ordo DrakoNiš“ i Niškog kulturnog centra. Laguna će se predsta...
više
 sara i spodobe iz dečje sobe zorana penevskog u prodaji od 13 maja laguna knjige „Sara i spodobe iz dečje sobe“ Zorana Penevskog u prodaji od 13. maja
10.05.2024.
„Sara i spodobe iz dečje sobe“ je nova knjiga za mališane iz pera i mašte Zorana Penevskog. Sara ide u školu, ali više voli da ide kud je mašta vodi. Tu liči na tatu. Sara je ponekad šašava, ali pr...
više
ivan ivanji (24 januar 1929 9 maj 2024) laguna knjige Ivan Ivanji (24. januar 1929 – 9. maj 2024)
10.05.2024.
Književnik, prevodilac i autor Vremena Ivan Ivanji preminuo je na Dan pobede nad fašizmom, tamo gde je pre 80 godina iz Novog Sada kao Jevrejin bio deportovan da umre – u Vajmaru, samo desetak kilomet...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.