Laguna - Bukmarker - Prikaz romana „Knjiga izgubljenih prijatelja“: Priče menjaju ljude - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz romana „Knjiga izgubljenih prijatelja“: Priče menjaju ljude

Tri mlade žene iz gradića Ogastin u Luizijani 1875. godine kreću na opasno putovanje u Teksas ne bi li otkrile kakva sudbina čeka siromašnu plantažu za koju su vezane njihove sudbine. Jedna od njih je osamnaestogodišnja oslobođena robinja Hani Goset, koja tokom putovanja u novinama metodističke crkve otkriva kolumnu „Izgubljeni prijatelji“, preko koje nekadašnji robovi pokušavaju da stupe u kontakt sa izgubljenim članovima porodice od kojih su odvojeni okrutnošću robovlasnika. Iako je priča o Hani plod njene mašte, autorka Liza Vingejt se na više mesta u romanu služi citatima iz originalnih oglasa koji su u periodu posle Američkog građanskog rata objavljivani u brojnim dnevnim listovima i redovno čitani sa crkvenih propovedaonica širom američkog Juga.

Hanina potraga za porodicom povezana je i sa drugom pričom ovog romana, čija se radnja odvija 1987. godine. Mlada profesorka engleskog jezika Benedeta Silva zapošljava se u siromašnoj državnoj školi u Ogastinu, gde rasna diskriminacija, siromaštvo i drugi oblici društvene nejednakosti predstavljaju gotovo nesavladivu prepreku na putu ka sticanju obrazovanja. Kako bi se izborila sa ovim izazovom i svoje đake zainteresovala za učenje, Benedeti će biti potrebna pomoć Nejtana Goseta i knjige i istorijska dokumenta iz napuštene kuće na plantaži koja je generacijama u vlasništvu njegove porodice.

Lizi Vingejt bez problema polazi za rukom da zainteresuje čitaoca za sudbine dveju junakinja i uvuče ga njihove priče koje se međusobno prepliću i dopunjuju, dočaravajući na suptilan ali krajnje efektan način rasnu nejednakost i njene posledice u oba istorijska perioda. Priča o Hani Goset je izmišljena, ali ova autorka baca svetlo na stvarne, neretko tragične aspekte ropstva i šalje poruku koju bi svi trebalo da naučimo iz prošlosti. „Priče menjaju ljude“, govori nam Benedeta. „Istorija, prava istorija, pomaže ljudima da se međusobno razumeju, da iznutra vide jedni druge.“

Autor: Kejt Brejtvejt
Izvor: historicalnovelsociety.org
Prevod: Jelena Tanasković


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
branko anđić ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje laguna knjige Branko Anđić: Ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje
17.05.2024.
Ovogodišnji dobitnik Nagrade grada Beograda „Despot Stefan Lazarević“ u oblasti književnosti i prevodnog stvaralaštva u razgovoru za Danas govori o značaju ove nagrade, ali i o dve poslednje knjige na...
više
prikaz presfildovog romana ratnik kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva laguna knjige Prikaz Presfildovog romana „Ratnik“: Kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva
17.05.2024.
Vratio se Stiven Presfild. Autor bestselera o staroj Grčkoj – „Ognjena kapija“ i „Plime rata“ – u novom, uzbudljivom romanu „Ratnik“, pažnju je posvetio Starom Rimu. Zaplet romana je smešten u dve ...
više
prikaz knjige tajni život drveća zaljubljen u šumu laguna knjige Prikaz knjige „Tajni život drveća“: Zaljubljen u šumu
17.05.2024.
Retko je koja knjiga o prirodi privukla pažnju svetskih razmera i postala bestseler kao što je to slučaj sa naslovom „Tajni život drveća“ Petera Volebena. Zašto noćas tako šume jablanovi, tako stra...
više
ekskluzivno stiven erikson u beogradu 20 maja  laguna knjige Ekskluzivno: Stiven Erikson u Beogradu 20. maja!
17.05.2024.
Jedan od najznačajnijih svetskih autora žanra epske fantastike, Stiven Erikson, družiće se sa čitaocima u Beogradu u ponedeljak 20. maja od 17 sati u knjižari Delfi SKC. On će potpisivati svoje knjige...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.