Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Viđenje nevidljivog“ – Eseji i bogoslovlje - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Viđenje nevidljivog“ – Eseji i bogoslovlje

Nakon što je nedavno objavila zbirku eseja episkopa zapadnoameričkog Maksima (Vasiljevića) pod naslovom „Viđenje nevidljivog: suočavanje sa stvarnošću“, beogradska Laguna može da se pohvali da sad među svojim autorima ima dvojicu srpskih arhijereja i to iz iste duhovne škole vladike Atanasija (Jevtića).

Za razliku od svog duhovnog oca, čiji spisatejski rad obuhvata patrističku i drugu crkvenu, kao i nacionalnu tematiku, oni u svojim knjigama objavljenim u Laguni, nastoje da svoj hrišćanski pogled na svet iskažu u čisto književnim formama. Vladika Maksim se u svojim esejima bavi savremenim događajima i fenomenima kroz prizmu svetačke tradicije, srpskog bogoslovlja 20. veka, filozofije, umetnosti, aktuelnih pravoslavnih tokova.

„U novije vreme napisao sam niz eseja u kojima sam izneo osvrte na pojedina zbivanja na domaćoj i svetskoj pozornici. Sasvim spontano došlo je do neočekivanog preplitanja tema mog teološkog i pastirskog rada sa temama koje nameće svakodnevica… Predajući ove eseje čitalačkoj javnosti, u kojoj se sve češće postavlja smisao postojanja Crkve i onoga čime ona može da privuče i oduševi čoveka, izražavam nadu da će moja skromna razmišljanja posvedočiti izvorni duh hrišćanstva. Verujem istovremeno da se u današnjoj teologiji izdvaja jedna značajna putanja mišljenja koja je sposobna da savremenike dovede do uvida u najznačajnije istine Hristovog jevanđelja i njegovog realizma“, piše vladika Maksim u uvodu svoje nove knjige.

Požar u kome je prošle godine stradala najpoznatija pariska katedrala Notr Dam za vladiku Maksima, inače sorbonskog đaka, bio je povod za razmatranje pitanja francuskog nacionalnog identiteta razapetog između proklamovanog ateizma i hrišćanskih temelja društva.

On ukazuje i na problem obnove ove čuvene bogomolje i analizira uzroke koji tehnološku nadmoćnost 21. veka čine nedovoljnom da se ponovi virtuoznost srednjovekovnih graditelja. Vladika Maksim piše o susretu sa kineskom kulturom, pravoslavlju na Dalekom Istoku, fenomenima ponavljanja, kopiranja i originala, posebno u digitalnoj eri, internetu, veštačkoj inteligenciji, duhovnim opitima svetogorskih staraca, potrebi za Dostojevskim u 21. veku, migranstkoj krizi…

Povezuje ih sa iskustvima i pukama apostala Pavla, svetih otaca, vladike Nikolaja (Velimirovića), arhimandrita Justina (Popovića), ali i delima savremene književnosti, antologijskih filmova. Mocartom, Šekspirom, grčkom poezijom, filozofijom i teologijom…

Autor: Jelena Tasić
Izvor: Danas


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
francuski akademik andrej makin gost 111 laguninog književnog kluba laguna knjige Francuski akademik Andrej Makin gost 111. Laguninog književnog kluba
10.05.2024.
Nova tribina Laguninog književnog kluba biće održana u petak, 10. maja. Specijalni gost našeg druženja biće ugledni svetski pisac i francuski akademik Andrej Makin koji će od 17 sati potpisivati svoje...
više
stiven erikson gost festivala fantastike u nišu od 16 do 19 maja laguna knjige Stiven Erikson gost Festivala fantastike u Nišu od 16. do 19. maja
10.05.2024.
U Niškom kulturnom centru se od 16. do 19. maja održava šesti Festival fantastike u Nišu, u organizaciji Udruženja ljubitelja fantastike „Ordo DrakoNiš“ i Niškog kulturnog centra. Laguna će se predsta...
više
 sara i spodobe iz dečje sobe zorana penevskog u prodaji od 13 maja laguna knjige „Sara i spodobe iz dečje sobe“ Zorana Penevskog u prodaji od 13. maja
10.05.2024.
„Sara i spodobe iz dečje sobe“ je nova knjiga za mališane iz pera i mašte Zorana Penevskog. Sara ide u školu, ali više voli da ide kud je mašta vodi. Tu liči na tatu. Sara je ponekad šašava, ali pr...
više
ivan ivanji (24 januar 1929 9 maj 2024) laguna knjige Ivan Ivanji (24. januar 1929 – 9. maj 2024)
10.05.2024.
Književnik, prevodilac i autor Vremena Ivan Ivanji preminuo je na Dan pobede nad fašizmom, tamo gde je pre 80 godina iz Novog Sada kao Jevrejin bio deportovan da umre – u Vajmaru, samo desetak kilomet...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.