Laguna - Bukmarker - Prikaz knjige „Purpur imperije“: Balkanski zraci u sumraku Rima - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Prikaz knjige „Purpur imperije“: Balkanski zraci u sumraku Rima

Istoriografija je pod terminom pozno Rimsko carstvo – što stoji u podnaslovu knjige Duška Lopandića – obuhvatila period od smrti cara Marka Aurelija do propasti Zapadnog rimskog carstva. Ako znamo da je Marko Aurelije umro 180. godine nove ere, a da se konačni pad Zapadnog rimskog carstva desio maltene tri stoleća kasnije (476. godine), može čudno delovati što se koristi prilično jednostavna odrednica za tristogodišnji period tokom kojeg se smenio veliki broj vladara i dinastija, vodio veliki broj ratova i izbilo više unutrašnjih sukoba, menjao čak i državni sistem, izvršeno nekoliko podela teritorije carstva, a najzad uvedena i nova državna religija.

Ipak, Lopandić u uvodu svoje knjige „Purpur imperije“ naglašava da se za početak kraha antičke epohe, oličene pre svega u helenskoj i rimskoj kulturi, može uzeti trenutak smrti Marka Aurelija, makar i simbolično, jer tada nije umro samo car, nego i filozof, dok će u narednom periodu na carski tron dolaziti većinom ljudi iz redova vojske, i to načinom koji bi se, savremenim jezikom rečeno, mogao poistovetiti sa državnim udarom vojne hunte.

Izabravši poslednjih trista godina Rimskog carstva za temu svoje knjige, Lopandić je istraživanja ograničio na imperatore koji su rođeni na Balkanskom poluostrvu (i u južnom delu Panonske nizije), čime je obuhvatio veliki deo dotičnog perioda, jer Iliri, Tračani, Tribali, koji su služili u rimskoj vojsci, kao da su stupili na mesto umornih Latina, pa se Balkan postepeno nametnuo kao čuvar, a u nekim trenucima i kao obnovitelj klonulog carstva.

Dovoljno je zato spomenuti da su na Balkanskom poluostrvu podignuti značajni trgovački i vojni centri poput Sirmijuma, Singidunuma, Viminacijuma, Naisa, a najzad i Konstantinopolj, buduća prestonica Vizantijskog carstva, legitimnog naslednika Istočnog rimskog carstva.

Ne treba da čudi ni činjenica što je veliki broj vladara tokom poznog perioda Rimske imperije potekao iz plemena i naroda koji su dotad bili smatrani varvarskim, jer ne samo što je tada svaki slobodni stanovnik carstva dobio pravo rimskog građanstva nego su i okolnosti doprinele da se naslednik prestola prvenstveno traži među najsposobnijim i najzaslužnijim oficirima, bez obzira na njihovo poreklo, a ne među decom bivšeg vladara.

Iz Lopandićevih tekstova može se hronološki pratiti kako je Rimsko carstvo tokom tri veka propadanja imalo i svoje svetle trenutke, zbog kojih se postepeni krah lako može izjednačiti i sa upornim opstankom, pri čemu su i teške odluke, kao što su podela jedinstvene teritorije ili dobrovoljna povlačenja rimskih legija iz pograničnih provincija, takođe sprovođene radi što dužeg održavanja vlasti u centralnim područjima.

I ne samo što Lopandićeva knjiga pruža dragocene podatke o rimskim vladarima i vojskovođama, koji se inače retko pominju i u udžbenicima i u popularnoj literaturi, i zanimljive podatke iz privatnog života pojedinih istaknutih ličnosti (poput ljubavne priče između Konstancija III i Gale Placidije), već sa objektivne distance rasvetljava i biografije koje se najčešće jednostrano predstavljaju.

U tom pogledu značajni su Lopandićevi tekstovi o caru Konstantinu Velikom, koji inače nije jedino doneo Milanski edikt, a pritom niti samo usmerio tok buduće civilizacije izjednačavanjem hrišćanstva sa ostalim religijama u Rimskom carstvu, nego je i iz poštovanja prema božanstvu Nepobedivog Sunca odredio da neradni dan bude – nedelja.

Stoga se kroz postepenu propast Rimskog carstva može pratiti i ekspanzija jedne religije, koja je počela kao savez onih koji su zaista verovali, a pretvorila se u savez onih koji su obavezni da veruju.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
branko anđić ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje laguna knjige Branko Anđić: Ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje
17.05.2024.
Ovogodišnji dobitnik Nagrade grada Beograda „Despot Stefan Lazarević“ u oblasti književnosti i prevodnog stvaralaštva u razgovoru za Danas govori o značaju ove nagrade, ali i o dve poslednje knjige na...
više
prikaz presfildovog romana ratnik kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva laguna knjige Prikaz Presfildovog romana „Ratnik“: Kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva
17.05.2024.
Vratio se Stiven Presfild. Autor bestselera o staroj Grčkoj – „Ognjena kapija“ i „Plime rata“ – u novom, uzbudljivom romanu „Ratnik“, pažnju je posvetio Starom Rimu. Zaplet romana je smešten u dve ...
više
prikaz knjige tajni život drveća zaljubljen u šumu laguna knjige Prikaz knjige „Tajni život drveća“: Zaljubljen u šumu
17.05.2024.
Retko je koja knjiga o prirodi privukla pažnju svetskih razmera i postala bestseler kao što je to slučaj sa naslovom „Tajni život drveća“ Petera Volebena. Zašto noćas tako šume jablanovi, tako stra...
više
ekskluzivno stiven erikson u beogradu 20 maja  laguna knjige Ekskluzivno: Stiven Erikson u Beogradu 20. maja!
17.05.2024.
Jedan od najznačajnijih svetskih autora žanra epske fantastike, Stiven Erikson, družiće se sa čitaocima u Beogradu u ponedeljak 20. maja od 17 sati u knjižari Delfi SKC. On će potpisivati svoje knjige...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.