Laguna - Bukmarker - Iz krugova zaborava – Povodom knjige „Nemiri između četiri zida“ - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Iz krugova zaborava – Povodom knjige „Nemiri između četiri zida“

Nije problem što bi verovatno svako, na pitanje o srpskim književnicama iz prve polovine dvadesetog veka, prvo naveo Isidoru Sekulić – već je problem što bi mnogi jedino nju i naveli.

Možda bi se neko setio da spomene i Desanku Maksimović – ali tek ako bi se pitanje odnosilo na srpsku književnost tokom celog dvadesetog veka – jer stvaralaštvo Desanke Maksimović između dva svetska rata u mnogome je zasenjeno njenim posleratnim stihovima koje su generacije upijale već u školskim klupama.

Oni koji su upoznati sa važnijim književnoistorijskim pregledima i studijama o srpskim piscima, setiće se imena Jelene Dimitrijević, Danice Marković, Milice Janković, Jele Spiridonović-Savić i Milke Žicine, a samo retki poznavaoci književnih i kulturnih prilika međuratnog Beograda mogli bi da navedu imena Milice Vulović, Anđelije Lazarević, Selene Dukić, Smilje Đaković, Fride Filipović i Nadežde Ilić-Tutunović.

Već se i na prvi pogled jasno razaznaju tri kruga od kojih svaki ima drugačiju dozu zaborava: u prvom su imena koja nisu pala u zaborav, premda postoji opasnost da se to desi sa pojedinim njihovim delima; u drugom krugu su one književnice čija su se dela dugo samo pominjala u stručnoj literaturi, da bi tek od nedavno postala dostupna široj publici; najzad, treći krug čine ona imena čija dela nisu našla mesta čak ni u detaljnijim književnoistorijskim pregledima, pa su tako pala u zaborav već nakon smrti same književnice, a ponekad i za njena života, nakon što bi prestala da se bavi književnim radom.

Zahvaljujući knjizi „Nemiri između četiri zida“, koju je priredila i za koju je predgovor napisala Žarka Svirčev, ne samo što je od zaborava otrgnuto nekoliko srpskih književnica iz prve polovine dvadesetog veka, nego je otrgnuto i nekoliko proznih tekstova poteklih iz pera dobro poznatih imena, pa tako iz ove nesvakidašnje zbirke pripovedaka mnogi imaju priliku da se prvi put sretnu sa Isidorom Sekulić i Desanskom Maksimović kakve ranije nisu poznavali, ali i da saznaju koje su sve žene uspele da u jednom patrijarhalnom društvu pronađu put do književnog sveta i da srpskoj literaturi podare svoje umetnički uobličene intimne nemire.

Kao da opominju na čežnju da se otrgnu od kruga zaborava, priče Isidore Sekulić „Krug“ i „Čežnja“ uvode čitaoca u bolne ispovesti izazvane ludilom srca i u tragične sudbine mnogih Aneta, Georgina i Draginja, tako da se ovim izborom istovremeno daje presek tema kojima su srpske književnice u datom periodu najviše bile okupirane, ali i presek društveno-političkog konteksta u kome su se žene borile ne samo za svoj glas, nego ponekad i za svoju egzistenciju.

Ipak, koliko god da je svet u kome su srpske književnice tokom prve polovine dvadesetog stoleća obitavale i stvarale bio patrijarhalan i konzervativan, za njih se našlo mesta na kulturnom polju i njihova su dela bila obelodanjena zahvaljujući tome što su najugledniji časopisi i listovi – kao što su Letopis Matice srpske, Politika, Srpski književni glasnik, Misao – davali prostora i ženskom peru i ženskoj misli, pa je donekle paradoksalno što je većina književnica zastupljenih u ovoj zbirci palo u zaborav neposredno nakon Drugog svetskog rata, dakle baš onda kad su ženama i u Srbiji formalno data jednaka prava kao muškarcima.

Ne pretendujući da bude antologija niti da razdvaja poznata od zaboravljenih imena, ova knjiga upravo na taj način odaje priznanje književnicama koje su se našle u krugu najtamnijeg zaborava, jer za Selenu Dukić, Milicu Vulović i Smilju Đaković sigurno ne bi postojala bolja književna rehabilitacija nego takva da im se priče nađu u istoj knjizi sa pričama Isidore Sekulić, Desanke Maksimović i Jelene Dimitrijević.

Nije slučajno edicija u okviru koje su „Nemiri između četiri zida“ objavljeni nazvana „Savremenice“, jer iz samih će se priča videti koliko su nemiri koji su opsedali ljudsku dušu pre gotovo sto godina bliski nemirima naših savremenica, pa i savremenika.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
branko anđić ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje laguna knjige Branko Anđić: Ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje
17.05.2024.
Ovogodišnji dobitnik Nagrade grada Beograda „Despot Stefan Lazarević“ u oblasti književnosti i prevodnog stvaralaštva u razgovoru za Danas govori o značaju ove nagrade, ali i o dve poslednje knjige na...
više
prikaz presfildovog romana ratnik kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva laguna knjige Prikaz Presfildovog romana „Ratnik“: Kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva
17.05.2024.
Vratio se Stiven Presfild. Autor bestselera o staroj Grčkoj – „Ognjena kapija“ i „Plime rata“ – u novom, uzbudljivom romanu „Ratnik“, pažnju je posvetio Starom Rimu. Zaplet romana je smešten u dve ...
više
prikaz knjige tajni život drveća zaljubljen u šumu laguna knjige Prikaz knjige „Tajni život drveća“: Zaljubljen u šumu
17.05.2024.
Retko je koja knjiga o prirodi privukla pažnju svetskih razmera i postala bestseler kao što je to slučaj sa naslovom „Tajni život drveća“ Petera Volebena. Zašto noćas tako šume jablanovi, tako stra...
više
ekskluzivno stiven erikson u beogradu 20 maja  laguna knjige Ekskluzivno: Stiven Erikson u Beogradu 20. maja!
17.05.2024.
Jedan od najznačajnijih svetskih autora žanra epske fantastike, Stiven Erikson, družiće se sa čitaocima u Beogradu u ponedeljak 20. maja od 17 sati u knjižari Delfi SKC. On će potpisivati svoje knjige...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.