Laguna - Bukmarker - Intervju, Marko Aleksić: Viteških turnira i dvoboja bilo je i u Srbiji - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Intervju, Marko Aleksić: Viteških turnira i dvoboja bilo je i u Srbiji

Pokazalo se da se u domaćim pisanim izvorima o Kosovskom boju ne nalaze samo opšte hrišćanske poruke, kao što se obično razumevalo, već i pojmovi kao što su Hristovi vojnici i drugi, koji jasno upućuju na izvorne viteške tradicije.

Posle prve integralne biografije našeg najvećeg nacionalnog junaka „Marko Kraljević– čovek koji je postao legenda” (Laguna), Marko Aleksić napisao je naučno-popularnu studiju „Srpski viteški kod” (Laguna). Ova knjiga ne samo da oživljava doba viteških turnira, izgled oružja i viteških oklopa, već i činjenicu da je viteštvo i kulturni fenomen. „Zbog toga sam se trudio da viteštvo osvetlim kroz različite vrste i žanrove srednjovekovne umetnosti, kao što su trubadurska poezija, viteška književnost, arturijanska legenda i drugi tematski ciklusi popularne kulture tog vremena. Ipak, najviše pažnje sam posvetio našoj usmenoj epskoj tradiciji koja predstavlja odjek srednjovekovne narodne kulture”, kaže Marko Aleksić.

Ovom knjigom pokazujete da je srednjovekovno srpsko društvo delilo evropske vrednosti i kulturu prisustvom u Svetoj zemlji, prvim krstaškim pohodima i viteškim redovima?

Viteštvo predstavlja jedan od ključnih i najautentičnijih motiva evropske tradicije, odnosno kulture koju obično nazivamo zapadnom, a koja je danas postala i globalna. Zbog toga poznavanje ovog važnog srednjovekovnog fenomena pomaže da bolje razumemo odnos naše tradicije prema nasleđu zapadne Evrope...

Viteštvo je nastalo početkom 11. veka u južnoj Francuskoj, a već krajem tog stoleća naš kralj Konstantin Bodin primio je na svom dvoru u Skadru krstaše iz ove kolevke zapadnog viteštva. Iz tog vremena (1080. godine) potiče i najstariji pomen izraza vitez (miles) na našim prostorima koji je zabeležen u Neretljanskoj oblasti, na krajnjem jugozapadu tadašnjih srpskih zemalja. Još značajnija su nedavna otkrića o prisustvu naših ljudi na tlu Svete zemlje, u vreme kada je tu osnovano krstaško Jerusalimsko kraljevstvo 1099. godine. Među njima se izdvaja ličnost Dimitrija Sinaita koji spada među najznačajnija imena slovenske kulture tog vremena. Pored novih saznanja iz ovog najranijeg razdoblja naše pisane tradicije, ključna svedočanstva o prisustvu naših ljudi na tlu Svete zemlje, tog središta evropskog viteštva, vezana su za boravak Svetog Save u Jerusalimu 1229. godine. Tada se desio i jedan izuzetan događaj kada je osnovan srpski manastir na brdu Sionu u Jerusalimu.

Zbog čega je ličnost junaka ili viteza od najranijih epoha ključna za najrazličitije kulture?

U pokušaju da rekonstruišu najstariju ljudsku priču naše civilizacije, istorijske nauke su uporedile drevne mitove širom sveta, Mahabraratu, staroindijske vede, Ep o Gilgamešu, grčke mitove, kako bi u njima prepoznali iste motive koji su nasleđeni iz još starijeg zajedničkog narativnog korena. Pokazalo se da se u središtu gotovo svih drevnih mitova nalazi motiv junaka i njegovog podviga koji je preuzet iz te, danas izgubljene prapriče čije poreklo seže u najdublju prošlost. Zanimljivo je da su i istraživanja u psihologiji došla do istog zaključka: da je junak jedan od arhetipskih motiva koji je duboko ukorenjen u ljudskoj svesti. Na osnovu ovih saznanja nastala je i teorija monomita, svojevrsna moderna imitacija drevnog pramita, na kojoj se danas temelje savremena popularna kultura i industrija zabave. Kao junak srednjovekovne epohe, vitez je naslednik antičkih i paganskih heroja evropske tradicije. Ali za razliku od grčkog Herakla ili Ahila, slovenskog Kraka ili germanskog Beovulfa, koji su besprekorni ratnici, ali nemaju posebne osobine svog karaktera, vitez je stekao moralne i duhovne vrline koje su simbolizovane njegovim kodeksom. Time je u sebi spojio osobine i ratnika i sveštenika što mu je dalo izuzetnu moć. Tako je pred sam početak epohe krstaških ratova, uz ključnu ulogu crkve ali i na temeljima vizantijskih tradicija, stvoren koncept ratnika sa moralnim i duhovnim autoritetom– Hristov vojnik– miles Christi, koji se našao u jezgru zapadnog viteštva.

O čemu govore viteški turniri koji su održavani u doba cara Dušana?

Doba Nemanjića, posebno vreme cara Dušana, predstavlja epohu u kojoj su nastala neka od najznačajnijih kulturnih dostignuća na našim prostorima. U knjizi sam pokušao da na osnovu sačuvanih dokumenata, arheoloških i drugih nalaza, oživim i sjaj viteške kulture koja je tada postojala na dvoru Nemanjića i širom zemlje. Taj svet turnira, sjajnih oklopa, grbova i dvoboja za ruku neke naše srednjovekovne dame otkrivaju da je viteštvo u Srbiji bilo isto onako blistavo i koloritno kao što ga obično zamišljamo u drugim sredinama. Iako se ovde uglavnom radi o pojavnim manifestacijama viteške kulture, one pomažu u boljem razumevanju naše srednjovekovne tradicije i prevazilaženju stereotipa koje ponekad imamo prema sopstvenoj prošlosti.

Čojstvo i junaštvo deo su našeg viteškog kodeksa. Koje vrednosti iz Kosovskog epa postoje do danas kao merilo vrednosti?

Pokušao sam da uporedim osobine zapadnog viteštva sa tradicijom Kosovske bitke koja simbolizuje naše srednjovekovno ratništvo i njegovu moralnu poruku. Pokazalo se da se u domaćim pisanim izvorima o Kosovskom boju ne nalaze samo opšte hrišćanske poruke, kao što se obično razumevalo, već i pojmovi kao što su Hristovi vojnici i drugi, koji jasno upućuju na izvorne viteške tradicije. Zanimljivo je da u ovo vreme one dospevaju i u naše usmeno nasleđe, što nije bio slučaj na Zapadu gde je viteštvo ostalo elitno zvanje, dostupno uglavnom samo povlašćenima. To otkriva i jednu važnu osobenost naše kulture – najveće vrednosti i kulturna dostignuća bili su dostupni svima, od hramova i vladarskih zadužbina sa delima elitne umetnosti, do bogatog usmenog nasleđa koje je čuvalo mnoge vrednosti srednjeg veka, među kojima i viteštvo.

Autor: Marina Vulićević
Izvor: politika.rs


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
branko anđić ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje laguna knjige Branko Anđić: Ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje
17.05.2024.
Ovogodišnji dobitnik Nagrade grada Beograda „Despot Stefan Lazarević“ u oblasti književnosti i prevodnog stvaralaštva u razgovoru za Danas govori o značaju ove nagrade, ali i o dve poslednje knjige na...
više
prikaz presfildovog romana ratnik kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva laguna knjige Prikaz Presfildovog romana „Ratnik“: Kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva
17.05.2024.
Vratio se Stiven Presfild. Autor bestselera o staroj Grčkoj – „Ognjena kapija“ i „Plime rata“ – u novom, uzbudljivom romanu „Ratnik“, pažnju je posvetio Starom Rimu. Zaplet romana je smešten u dve ...
više
prikaz knjige tajni život drveća zaljubljen u šumu laguna knjige Prikaz knjige „Tajni život drveća“: Zaljubljen u šumu
17.05.2024.
Retko je koja knjiga o prirodi privukla pažnju svetskih razmera i postala bestseler kao što je to slučaj sa naslovom „Tajni život drveća“ Petera Volebena. Zašto noćas tako šume jablanovi, tako stra...
više
ekskluzivno stiven erikson u beogradu 20 maja  laguna knjige Ekskluzivno: Stiven Erikson u Beogradu 20. maja!
17.05.2024.
Jedan od najznačajnijih svetskih autora žanra epske fantastike, Stiven Erikson, družiće se sa čitaocima u Beogradu u ponedeljak 20. maja od 17 sati u knjižari Delfi SKC. On će potpisivati svoje knjige...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.