Laguna - Bukmarker - Intelektualna zabava - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Intelektualna zabava

Roman Dušana Veličkovića, Bela, ćao započinje 1906. u Šapcu a završava ovih dana, negde u Grčkoj na obali mora, dok se u kazanu krčka kupus, sunce zalazi na Mediteranu, tom utopijskom predelu svih individualnih, anarhista-melanholičara i izgubljenih duša, a razgolićene žene pevaju legendarnu pesmu Bela, ćao. Stihovi te pesme, kao u Brehtovom teatru, neka su vrsta pop-metafore, poetska kvintesencija nad surovim, komičnim i tragičnim događajima u životu Veličkovićevog junaka, D. M. Tomića i njegovih predaka i potomaka u vihoru 20. veka, u zemlji Srbiji između Austrougarske, Rusije i Amerike.

Porodični rodoslov proteže se od rodonačelnika, uspešnog trgovca i izvoznika svinja iz Šapca, Alekse Kopca, sa početka 20. stoleća, prve žrtve tzv. Svinjskog rata, do njegovog čukununuka, savremenog Beograđanina na početku 21. veka. Pripovedajući u duhu fragmentarne dramaturgije Veličković građu za porodičnu istoriju ukršta sa istorijskim događajima (realnim i fikcijskim), od trgovačkih poslova i „slučajnih“ (simboličkih) koincidencija i preplitanja sa životima Sigmunda Frojda i Artura Kestlera, do susreta sa Lenjinom a sve to u opštem galijamatisu 20. veka, Balkanskih i svetskih ratova, okupacija, vremenu Kominterne, Golog otoka, J. B. Tita, globalne pobune 1968, do Miloševića i današnjih dana. Kroz roman promiču filozofi, zanatlije, oficiri, plaćene ubice, umetnici, ratni zlikovci, konfidenti tajnih policija, majke, ljubavnice, emigranti sa svojim sudbinama, strastima i fantazijama, koji pokušavaju da se snađu i prežive na poprištu ne samo geopolitičkih sukoba, revolucija nego i u različitim kulturnim tradicijama.

Ono što ovaj porodični roman čini izvanredno uzbudljivim, pored jednostavnog, minimalističkog i čistog stila, smisla za detalj, ironije, samoironije i duhovitih opservacija, jesu njegovi književni koreni, njegove poetike i prosedei. Naime, svu tu građu, građu i zaplete slične svakom porodičnom romanu, odnosno, sve te porodične figure, sentimente, patos, trivije, psihološke stereotipe, usplahirenu osećajnost, ono klišetizirano „otkivanje erosa“, sudbinske zaplete i „usud istorije“, romantizacije i fetišiziranje privatnih, familijarnih mitologija i istorijskih „legendi“ duha vremena - koji svaki porodični roman po definiciji poseduje - Veličković uspeva da oneobiči i ispripoveda iz jednog autentičnog i kreativnog ugla, ugla integrisanih poetika (primenjenih na književnost), miksa (mešalice) artističkih poetika i prosedea koje referiraju i komuniciraju sa estetikama transavangarde 60-ih, a koje se vrlo retko sreću u srpskoj, savremenoj književnoj praksi. Autorski pogled, naime, „intelektualna mehanizacija i svetonazor“, odnosno, po-etika romana Bela, ćao spoj su, tj. miks (intelektalni blender) prosedea i senzibiliteta, visokog pop arta i avant popa, novog (pop) književnog realizma, američkog andergraund stripa, postmodernog žurnalizma, kontrakulturnog senzibiliteta 60-ih i 70-ih godina 20. veka, potom stila, intelektualnog angažmana i estetike evropskog, novotalasnog, autorskog filma (Godar, Kavani, Petri), ideja i svetonazora Frankfurtske kritičke teorije društva, a nadasve umetničkih praksi i poetike umetničkog pokreta Fluxus (Džordž Mekjuanes, Jozef Bojs, Joko Ono, Džordž Breht, Robert Moris, Bob Vots... u bivšoj Jugoslaviji, u polju književnosti, poetike fluxusa najdoslednije je u svojim književnim tekstovima afirmisao Bora Ćosić, preko tzv. estetike Mixed Media).

Na tragu dakle, tih estetika i svetonazora nalazi se i Veličkovićev porodični roman kao pogled na istoriju Srbije i Jugoslavije u 20. veku, pogled koji je tako često u tekućim književno-fikcijskim interpretacijama ili statičan, pred-moderno realistički, socijalno i politički tipiziran, ili pak ideološki idealizovan i u književnom smislu sentimentalno-patetično klišeitiziran na već viđene likove i banalnu periodizaciju (pred-titovsku i post-titovsku). Veličković sve te događaje i sudbine kombinuje sa autofikcijom i pretvara ih - sasvim u duhu praksi i estetike fluxusa - u bufonijadu, pervertirani istorijski grand-ginjol i intelektualnu grotesku, kako „veliki mehanizam“ istorije 20. veka, tako i pojedinačne sudbine pripadnika ovdašnje porodice Kobac/Tomić.

Obavezno je, dakle, pročitati ovaj visoko pop-sofisticirani roman, koji, kao retko koji u savremenoj srpskoj književnoj produkciji, integriše u svoju po-etiku, senzibilitet i prosedee savremene neoavangardne umetnosti druge polovine 20. veka, i ideološko-kulturni horizont globalnog sveta pružajući autentičan, duhovit, ironičan i zabavan pogled na naše lokalne, palanačke, građanske i malograđanske sudbine, traume, opsesije i „horizonte“. Prvorazredna intelektualna zabava. A to i jeste smisao književnosti u „post-svega“ 21. veku.

Dragan Jovanović
danas.rs



Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
nedelja knjiga stivena eriksona od 20 do 26 maja  laguna knjige Nedelja knjiga Stivena Eriksona od 20. do 26. maja!
20.05.2024.
Erikson je stekao svetsku slavu i armiju čitalaca serijalom „Malaška knjiga Palih“, a Laguna je objavila 14 knjiga ovog autora. Zanimljivo je da je po obrazovanju arheolog i antropolog, a završio je i...
više
ekskluzivno stiven erikson u beogradu 20 maja  laguna knjige Ekskluzivno: Stiven Erikson u Beogradu 20. maja!
17.05.2024.
Jedan od najznačajnijih svetskih autora žanra epske fantastike, Stiven Erikson, družiće se sa čitaocima u Beogradu u ponedeljak 20. maja od 17 sati u knjižari Delfi SKC. On će potpisivati svoje knjige...
više
nastavak bestselera jato egzodus kejt stjuart u prodaji od 21 maja laguna knjige Nastavak bestselera „Jato“ – „Egzodus“ Kejt Stjuart u prodaji od 21. maja
20.05.2024.
„Egzodus“ Kejt Stjuart nastavak je svetskog bestselera „Jato“. Možeš li Sesilija živeti u laži? To je grad duhova, mesto koje je proganja, koje ju je stvorilo. Jasno joj je da nikad neće prevazići ...
više
branko anđić ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje laguna knjige Branko Anđić: Ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje
17.05.2024.
Ovogodišnji dobitnik Nagrade grada Beograda „Despot Stefan Lazarević“ u oblasti književnosti i prevodnog stvaralaštva u razgovoru za Danas govori o značaju ove nagrade, ali i o dve poslednje knjige na...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.