Laguna - Bukmarker - Ep je počeo – Prikaz romana „Duge noći i crne zastave“ Dejana Stojiljkovića - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Ep je počeo – Prikaz romana „Duge noći i crne zastave“ Dejana Stojiljkovića

Napetog ritma naracije, jednostavnih, vrlo ubjedljivih rečenica i maštovitog jezika, filmične atmosfere, nabijen žestokom akcijom uz znatno poboljšanje karakterizacije likova i njihove interakcije u odnosu na autorov prvi roman, „Duge noći i crne zastave“, osim što se čita u jednom dahu od početka do kraja, jasno svjedoči o spisateljskom napretku svog autora.

Pozicija u kojoj se našao Dejan Stojiljković, nakon što mu je prvi roman u književnoj karijeri „Konstatinovo raskršće“ (2009, „Laguna“), postao jedan od najvećih bestselera napisanih na srpskom jeziku u novom milenijumu (40 hiljada prodatih primjeraka), uz mahom pozitivne kritike i uz nekoliko vrlo važnih zanatskih priznanja, nije bila nimalo lagodna. Sindrom poznat kao fenomen „druge knjige“, „drugog albuma“, „drugog filma“... slomio je mnoge perspektivne karijere u modernoj umjetnosti. Veliki uspjeh i velika očekivanja, često postanu preveliko opterećenje za njihovog protagonistu. Sudeći po njegovom drugom romanu „Duge noći i crne zastave“ (2012, „Laguna“) Dejan Stojiljković je taj problem/izazov riješio na najbolji mogući način. Napisao je bolji roman od prvenca.

Držeći se onog što mu najbolje leži a to je kombinovanje žanrovske literature bez predrasuda (uz evidentno i pohvalno smanjivanje pretenzija prema mejnstrimu) Stojiljković je u „Dugim noćima...“ ponovo u vodama multižanrovskog romana, ukrštajući ovaj put istorijski roman, avanturistički roman i fantastiku uz obilje referenci na druge vidove pop-kulture od stripa preko filma do muzike. Za razliku od prvenca čija radnja je najvećim dijelom smještena u Drugi svjetski rat, radnja novog romana odlazi još dublje u našu istoriju, tačnije rečeno u srednjovjekovnu Srbiju (1386. g.) u periodu neposredno prije bitke na Kosovu.

Gradeći zaplet romana oko krađe tajanstvenog kovčega/relikvije (pisac koristi izraz kivot) iz jednog srpskog manastira, bande turskih pljačkaša i potrage koju za njim sprovodi trojka srpskih vitezova Ivan Kosnačić, Milan Toplica i Miloš Obilić po naređenju kneza Lazara Hrebljanović a, pisac postepeno proširuje priču. Uvodeći s jedne strane u radnju istorijske elemente (sukob srpske države i rastućeg Osmanlijskog carstva, stvarne istorijske ličnosti i lokacije...) a s druge elemente fantastike (okultni redovi, vilinska bića, tajna viteška društva) on polako ali sigurno dolazi do ključnog motiva svog djela, šireg sukoba snaga dobra i zla unutar sukoba dvije srednjovjekovne civilizacije. Motiv koji djeluje prilično ambiciozno u sažetom prepričavanju, ali unutar samog romana njegov autor više nego upečatljivo demonstrira da ima sasvim dovoljno talenta, znanja i volje da se s tim ambicijama izbori na pravi način. Vješto koristeći značaj i širu prepoznatljivost tog istorijskog perioda unutar kolektivne nacionalne mitološko-epske svijesti, što je naravno u startu značilo bolju komunikaciju sa publikom, Stojiljković hrabro kombinuje istorijske činjenice i fantastiku (dosta manje naglašenu nego u „Raskršću“) da stvori uzbudljivu priču, koja nudi vrlo zanimljiv i osvježavajući pristup ovoj tematici u odnosu na neka druga djela koja su se njom bavila ranije.

Napetog ritma naracije, jednostavnih, vrlo ubjedljivih rečenica i maštovitog jezika, filmične atmosfere, nabijen žestokom akcijom uz znatno poboljšanje karakterizacije likova i njihove interakcije u odnosu na autorov prvi roman, „Duge noći i crne zastave“, osim što se čita u jednom dahu od početka do kraja, jasno svjedoči o spisateljskom napretku svog autora. Uticaji žanrovskih veličina poput Džordž a R. R. Martina, Roberta. E. Hauarda, Stivena Kinga, Nila Gejmena..., lijepo su uklopljeni u lični autorski stil, koji bez obzira na raznovrsnost izvora iz kojih crpi inspiraciju (pop-kultura, istorija, religija, okultizam, misticizam,...) djeluje sve ubjedljivije postajući prepoznatljiv po svojoj originalnosti unutar srpske književne scene. Određena nedovršenost u zatvaranju glavnih tokova priče i nekoliko hronoloških skokova unatrag u okviru radnje romana nije plod slučajnosti nego autorove želje da ovaj roman bude samo početak petodijelnog serijala (nakon ovog romana, Stojiljković ima ambiciju da napiše još četiri romana u tom ciklusu: „Olujni bedem“, „Učitelj mačevanja“, „Carstvo nebesko“ i „Poslednji Nemanjić“), sasvim u duhu ključnih djela slične žanrovske literature u svijetu. Obogaćen brojnim posvetama više (otvoreni citati na početku svakog od sedam dijelova romana) ili manje naglašenim, (Tolkin, „Joy Division“, „Dilan Dog“..., sakrivenim unutar samog romana) te odličnim ilustracijama-vinjetama našeg (Laktaši) strip autora Milorada Vicanovića Maze, „Duge noći i crne zastave“ su vrlo uzbudljiv i zabavan roman sve boljeg pisca. Rasno žanrovsko djelo koje, osim što će sasvim sigurno naći svoju publiku, jasno svjedoči u korist svog autora te nagovještava da prava iznenađenja od njega tek slijede.

Izvor: Novi Reporter
Autor: Branislav Predojević


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
francuski akademik andrej makin gost 111 laguninog književnog kluba laguna knjige Francuski akademik Andrej Makin gost 111. Laguninog književnog kluba
10.05.2024.
Nova tribina Laguninog književnog kluba biće održana u petak, 10. maja. Specijalni gost našeg druženja biće ugledni svetski pisac i francuski akademik Andrej Makin koji će od 17 sati potpisivati svoje...
više
stiven erikson gost festivala fantastike u nišu od 16 do 19 maja laguna knjige Stiven Erikson gost Festivala fantastike u Nišu od 16. do 19. maja
10.05.2024.
U Niškom kulturnom centru se od 16. do 19. maja održava šesti Festival fantastike u Nišu, u organizaciji Udruženja ljubitelja fantastike „Ordo DrakoNiš“ i Niškog kulturnog centra. Laguna će se predsta...
više
 sara i spodobe iz dečje sobe zorana penevskog u prodaji od 13 maja laguna knjige „Sara i spodobe iz dečje sobe“ Zorana Penevskog u prodaji od 13. maja
10.05.2024.
„Sara i spodobe iz dečje sobe“ je nova knjiga za mališane iz pera i mašte Zorana Penevskog. Sara ide u školu, ali više voli da ide kud je mašta vodi. Tu liči na tatu. Sara je ponekad šašava, ali pr...
više
ivan ivanji (24 januar 1929 9 maj 2024) laguna knjige Ivan Ivanji (24. januar 1929 – 9. maj 2024)
10.05.2024.
Književnik, prevodilac i autor Vremena Ivan Ivanji preminuo je na Dan pobede nad fašizmom, tamo gde je pre 80 godina iz Novog Sada kao Jevrejin bio deportovan da umre – u Vajmaru, samo desetak kilomet...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.