Laguna - Bukmarker - Edicija „Klasici srpske književnosti“ bogatija za roman „Zona Zamfirova“ Stevana Sremaca - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Edicija „Klasici srpske književnosti“ bogatija za roman „Zona Zamfirova“ Stevana Sremaca

„Zona Zamfirova“ Stevana Sremca, treća knjiga iz Lagunine edicije „Klasici srpske književnosti“, od 21. oktobra naći će se na Sajmu knjiga u Beogradu, a od 22. oktobra u svim knjižarama Delfi, Laguninim klubovima čitalaca, onlajn knjižari www.delfi.rs i na sajtu www.laguna.rs. 

„Zona Zamfirova“ je knjiga uz koju odrastaju generacije. Priča o Zoni, bogatoj mezimici ćerki, i za nju nepriličnom kujundžiji Manetu, iskazana zavodljivim staroniškim dijalektom, ispričana je tako da objedinjuje bajkovitost ljubavne priče i erotsku suptilnost, čaršijsko ogovaranje i etnografsku faktografiju dobronamerni humor i britkost satire – i, što je posebno značajno, pripovedačku samoironiju i autoparodiju. U nju je usađen i njen sopstveni antiroman: ironični pripovedač razgrađuje idiličnost priče o mladima što se vole, uzdrmava značaj rodnih uloga, igra se kompleksima u kojima se naš čovek i danas prepoznaje – i gradi, književnim sredstvima modernog doba, ljubavnu priču za sva vremena.

Proverite koja je tajna njene popularnosti? Zašto se i sto godina posle prvog izdanja priređuju pozorišne predstave, televizijske serije, igrani filmovi i mjuzikli i zašto su po pravilu hitovi svog vremena?

Geografija koja prati Sremčevu fikciju uveliko je inspirisana njegovom biografijom i životom u trima sredinama: vojvođanskoj, niškoj, beogradskoj. Rođen je u zanatlijskoj porodici u Senti 1855, odakle se u dvanaestoj godini seli u Srbiju u kojoj se školuje i gde na Velikoj školi diplomira iz istorije 1878. Posle profesorskog službovanja u Nišu i Pirotu, on će se u Srbiju vratiti 1892. Na sebe je skrenuo pažnju 1875, kada mu je u „Srpskom pregledu“ štampana „Ivkova slava“, koju je sa Dragomirom Brzakom dramatizovao 1901. Objavljivao je romane, dužu prozu koju je nazivao „velikim pripovetkama“. Pripadao je boemskom krugu pisaca, što se odrazilo na njegov humorističko-satiričan ton pripovedanja. Umro je u Sokobanji 1906. godine.


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
branko anđić ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje laguna knjige Branko Anđić: Ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje
17.05.2024.
Ovogodišnji dobitnik Nagrade grada Beograda „Despot Stefan Lazarević“ u oblasti književnosti i prevodnog stvaralaštva u razgovoru za Danas govori o značaju ove nagrade, ali i o dve poslednje knjige na...
više
prikaz presfildovog romana ratnik kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva laguna knjige Prikaz Presfildovog romana „Ratnik“: Kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva
17.05.2024.
Vratio se Stiven Presfild. Autor bestselera o staroj Grčkoj – „Ognjena kapija“ i „Plime rata“ – u novom, uzbudljivom romanu „Ratnik“, pažnju je posvetio Starom Rimu. Zaplet romana je smešten u dve ...
više
prikaz knjige tajni život drveća zaljubljen u šumu laguna knjige Prikaz knjige „Tajni život drveća“: Zaljubljen u šumu
17.05.2024.
Retko je koja knjiga o prirodi privukla pažnju svetskih razmera i postala bestseler kao što je to slučaj sa naslovom „Tajni život drveća“ Petera Volebena. Zašto noćas tako šume jablanovi, tako stra...
više
ekskluzivno stiven erikson u beogradu 20 maja  laguna knjige Ekskluzivno: Stiven Erikson u Beogradu 20. maja!
17.05.2024.
Jedan od najznačajnijih svetskih autora žanra epske fantastike, Stiven Erikson, družiće se sa čitaocima u Beogradu u ponedeljak 20. maja od 17 sati u knjižari Delfi SKC. On će potpisivati svoje knjige...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.