Laguna - Bukmarker - Drugi hladni rat – najvreliji istorijski događaj - Knjige o kojima se priča
VestiIntervjuiPromocijeAkcijeKnjiževni klubPrikazi#knjigoljupci#TriRajkeVideoKolumneNagradeKalendar

Drugi hladni rat – najvreliji istorijski događaj

Dve predrasude uvrežile su se po završetku Drugog svetskog rata i opstale su generacijama, a mogu se čuti i na početku dvadeset prvog veka. Prva je predrasuda da će nakon Drugog svetskog rata izbiti – treći svetski rat. A zapravo je, maltene istog trenutka, počeo – Hladni rat. Druga predrasuda donekle je razumljiva, jer pošto se nakon 1945. godine nije dogodio oružani sukob globalnih razmera (pa ni očekivani direktni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza), deluje kao da je istorija (uslovno rečeno) tada stala. Kad se pritom generacije stasale u Evropi tokom druge polovine dvadesetog veka uporede sa generacijom koja je preživela i Prvi i Drugi svetski rat, onda je zaista imalo logike smatrati kako je prohujalo vreme epohalnih događaja koje istorija beleži.

Raspad Sovjetskog Saveza i sve češći oružani sukobi na ruskim granicama, kao i ratovi u bivšoj Jugoslaviji, ipak su upozorili da istorija nikada ne kaže konačnu reč i da neprestano teče, ali u vreme masovnih medija, neizbrojivih televizijskih programa i društvenih mreža nije lako razlučiti šta je prolazna vest koja će već sutradan biti nebitna, a šta će ostaviti višedecenijske posledice i možda ući u istoriju kao prelomni momenat jednog doba.

Umesto na teoretski i alternativni treći svetski rat, istoričar Nikola Samardžić ukazuje na stvarni i dugoročni rivalitet dveju političkih sila koje se međusobno nikad nisu direktno sukobile, ali čije nesuglasice i dalje dovode do teških i krvavih obračuna širom sveta, što se može smatrati direktnim nastavkom Hladnog rata.

Započet nakon pobede komunizma i kapitalizma nad nacizmom, Hladni rat se neminovno završio raspadom komunističke sile, ali činjanica je da rivalitet nije nikada potpuno prestao. Ako su, međutim, nesuglasice izvesno vreme bile više na psihološkoj nego na političkoj ravni, već nakon desetak godina ponovo su isplivale na površinu i postale zvanična (ili bolje reći: nezvanična) ideologija države koja je nasledila komunističku stranu Hladnog rata.

Pišući o političkim prilikama u Ruskoj Federaciji, njenim odnosima prema Evropskoj uniji i Severnoatlantskom paktu, ali i o nemirima u državama koje su pod nesumnjivim ruskim uticajem, Nikola Samardžić pokazuje da su prve dve decenije dvadeset prvog veka ispunjene veoma značajnim događajima, koji na prvi pogled i ne izgledaju tako, nego se njihov značaj uglavnom razotkrije tek kad ostave posledice koje je teško prevazići.

Posvetivši najviše pažnje periodu od 1999. do 2019. godine, Samardžić je već time naznačio da se neće baviti onim što bi moglo da se desi, nego onim što se već desilo, pa i što se trenutno dešava, a povremenim osvrtima na period Hladnog rata, pa i na period imperijalizma i kolonijalizma, još se jasnije razaznaju i uobličavaju koreni savremenih sukoba, koji su suštinski ekonomskog karaktera, ali redovno pod etničkom i ideološkom maskom.

Već je i samo nabrajanje oružanih sukoba, ekonomskih kriza i masovnih migracija dokaz da trajnog mira zapravo nikada nije bilo i da je sve deo dugoročnog procesa koji bi se mogao imenovati kao Drugi hladni rat.

Iako se prvenstveno bavi položajem i delovanjem Rusije na svetskoj političkoj sceni, Samardžićeva knjiga donosi i najznačajnije događaje sa prostora koji se uslovno naziva Zapad i koji se maltene stolećima ističe kao protivteža ruskoj sferi uticaja, tako da je ovo i svojevrsni pregled političkih, nacionalnih i ekonomskih prilika u Evropi i Americi na početku dvadeset prvog veka.

Kao istorijski događaj koji ne samo što se desio nego se trenutno dešava, a verovatno će se tek dešavati, Drugi hladni rat pokazuje se kao najsvežija, pa možda i najvrelija politička tema, koja već kao takva zaslužuje pravo građanstva savremene svetske istorije.

Autor: Dušan Milijić


Podelite na društvenim mrežama:

Povezani naslovi
branko anđić ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje laguna knjige Branko Anđić: Ništa gore od čitanja suvoparne knjige, jedino gore od toga je njeno pisanje
17.05.2024.
Ovogodišnji dobitnik Nagrade grada Beograda „Despot Stefan Lazarević“ u oblasti književnosti i prevodnog stvaralaštva u razgovoru za Danas govori o značaju ove nagrade, ali i o dve poslednje knjige na...
više
prikaz presfildovog romana ratnik kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva laguna knjige Prikaz Presfildovog romana „Ratnik“: Kada vas zapuhne prašina starih rimskih puteva
17.05.2024.
Vratio se Stiven Presfild. Autor bestselera o staroj Grčkoj – „Ognjena kapija“ i „Plime rata“ – u novom, uzbudljivom romanu „Ratnik“, pažnju je posvetio Starom Rimu. Zaplet romana je smešten u dve ...
više
prikaz knjige tajni život drveća zaljubljen u šumu laguna knjige Prikaz knjige „Tajni život drveća“: Zaljubljen u šumu
17.05.2024.
Retko je koja knjiga o prirodi privukla pažnju svetskih razmera i postala bestseler kao što je to slučaj sa naslovom „Tajni život drveća“ Petera Volebena. Zašto noćas tako šume jablanovi, tako stra...
više
ekskluzivno stiven erikson u beogradu 20 maja  laguna knjige Ekskluzivno: Stiven Erikson u Beogradu 20. maja!
17.05.2024.
Jedan od najznačajnijih svetskih autora žanra epske fantastike, Stiven Erikson, družiće se sa čitaocima u Beogradu u ponedeljak 20. maja od 17 sati u knjižari Delfi SKC. On će potpisivati svoje knjige...
više

Naš sajt koristi kolačiće koji služe da poboljšaju vaše korisničko iskustvo, analiziraju posete sajtu na sajtu i prikazuju adekvatne reklame odabranoj publici. Posetom ovog sajta, vi se slažete sa korišćenjem kolačiča u skladu sa našom Politikom korišćenja kolačiča.